Hipoglikemija – stanje koje ne smete ignorisati

Čak i samo jedan nagli pad šećera u krvi može da izazove moždani pa i srčani udar

Beograd, 17.01.2018 – Nagla malaksalost i osećaj gladi, drhtanje ruku, pojačano znojenje, konfuzija, iznenadne smetnje u govoru, razmišljanju i pamćenju ne smeju se ignorisati, upozoravaju endokrinolozi. Navedeni simptomi mogu ukazivati na hipoglikemiju, odnosno nagli pad šećera u krvi.
Suprotno povišenom nivou šećera u krvi, što je najčešća manifestacija dijabetesa, hipoglikemije predstavljaju izuzetno niske, odnosno vrednosti šećera u krvi manje od 3 milimola po litru. Čak 98 odsto obolelih od tipa 1 dijabetesa je imalo iskustva sa hipoglikemijom, dok veliki procenat pacijenata, posebno sa tipom 2 šećerne bolesti, uopšte ne prepozna simptome ovog stanja, što predstavlja posebnu opasnost.
„Kod osoba koje imaju tip 1 dijabetesa i koje su na insulinu, četiri do osam tih epizoda se dešava mesečno, što uopšte nije malo, praktično jednom nedeljno. Pacijenti sa tipom 2 dijabetesa koji su na tabletama ili na dugodelujućim preparatima insulina imaju ređe hipoglikemiju, oko tri do četiri puta mesečno”, objašnjava prof. dr Katarina Lalić, endokrinolog Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije.
Najčešći uzroci hipoglikemije kod ovih pacijenata su prevelika doza ili neadekvatna vrsta insulina, nedovoljni obroci ili neplanirana fizička aktivnost kojom se šećer naglo potroši u većoj količini. Međutim, hipoglikemije se javljaju i kod osoba koje nemaju dijabetes, najčešće kao posledica nepravilne ishrane bazirane na slatkišima, a u retkim slučajevima mogu ukazivati na tumor pankreasa. Svaka hipoglikemija zahteva detaljnije ispitivanje kako bi se otkrio i otklonio uzrok. Posledice mogu biti veoma ozbiljne, poput oštećenja mozga i kognitivnih funkcija, a u određenim slučajevima čak i srčanog udara.
"Kada dođe do hipoglikemije, ukoliko je pacijent svestan, osnovno je da se unese jedna količina slatkiša ili ugljenih hidrata kako bi se brzo podigao nivo šećera u krvi. Na primer kašičica meda, 15 grama ugljenih hidrata, nekog šećera, soka ili brzo koncentrovanog slatkiša.”, savetuje doktorka Lalić i upozorava na ozbiljnije slučajeve: "Problem su hipoglikemije praćene gubitkom svesti. U tom slučaju mora da reaguje hitna pomoć i da se glukoza primi venski. To su ozbiljna stanja koja posle toga zahtevaju i hospitalizaciju.”
Neregulisane hipoglikemije izuzetno poskupljuju terapiju obolelog od dijabetesa i narušavaju kvalitet života. Iz tog razloga je veoma važno na vreme prepoznati hipoglikemiju i reagovati promenom terapije kod dijabetičara, pre svega prelaskom na savremene vrste insulina koji regulišu variranje nivoa šećera u krvi, zatim edukovanjem pacijenata, savetima o ishrani i fizičkoj aktivnosti, navodi doktorka Lalić i podseća obolele od dijabetesa da je izuzetno važno da redovno sprovode samokontrole, odnosno merenja nivoa šećera u krvi. Zdrave osobe hipoglikemije mogu sprečiti eliminacijom koncentrovanih slatkiša i pravilnom ishranom koja podrazumeva manje, češće i redovne obroke. Endokrinolog Katarina Lalić napominje da se sa istim uzrocima i simptomima hipoglikemije mogu javiti i kod dece, prvenstveno one koja su na insulinskoj terapiji.