248.- januar 2016.

Prelistajte izdanje

Okolinko

Mnogo je »vrućih« tema u farmaceutskom i medicinskom sektoru u Srbiji poslednjih meseci, a mnoštvo skupova, foruma i sastanaka održanih u prethodnom periodu govori o volji i trudu
da se nešto promeni, nadamo se na bolje. Donošenje novih Zakona u zdravstvu, finansijska održivost zdravstvenih ustanova,praćenje savremenih trendova u lečenju i stavljanje pacijenta u prvi plan sigurna sam da su teme koje zaokupljaju sve zdravstvene radnike u Srbiji, ako ne sve, onda barem većinu. Međutim,jedna veoma važna tema čini se ostaje u drugom planu. Kao zdravstveni radnici da li ste se nekada zapitali kakvo je zdravlje planete na kojoj živimo? Kako zdravlje planete Zemlje utiče
na zdravlje ljudi? Često zagledani u trenutne probleme gubimo iz vida jedan od trenutno najvećih problema čovečanstva, klimatske promene koje se već sada dešavaju? U jednoj međunarodnoj
studiji, objavljenoj u časopisu Lancet, tvrdi se da će u narednih sto godina mnogo više ljudi biti izloženo ekstremnim vremenskim prilikama nego što se ranije mislilo, a što će izazvati potencijalno katastrofalan rizik po zdravlje ljudi. Slična poruka je poslata i sa nedavno održanog skupa pod nazivom »Upravljanje vanrednim situacijama i otpornost zajednice - cilj za Srbiju « koji je deo projekta razmene znanja Instituta za javno zdravlje Srbije »Dr Milan Jovanović Batut« i Italijanskog nacionalnog instituta za zdravlje, gde je istaknuto da su klimatske promene jedan od faktora rizika za nastanak vanrednih situacija i da je trenutno prioritet međunarodne zajednice da se sve države usaglase oko klimatskih promena. Već u narednoj godini su najavljeni mogući toplotni talasi na pojedinim delovima planete, koji višestruko ugrožavaju zdravlje ljudi, od pojave toplotnih udara,
do suša i nestašica vode. Osim direktnog udara ekstremnih vremenskih prilika, klimatske promene mogu da ugroze zdravlje ljudi na indirektan način, kroz zagađenje vazduha, bolesti koje se prenose vodom, glad i neuhranjenost. Stručnjaci za javno zdravlje širom sveta apeluju na opasnost i zahtevaju da se preduzmu aktivnosti da se spreče katastrofalne posledice po zdravlje ljudi. Nadam se da neće biti kao u dečijoj knjizi Doktora Sjusa »Okolinko«, (The Lorax, Dr. Seuss) gde je usled nemara, trenutnog interesa i pohlepe pojedinac u stanju da uništi prirodu pa tako »na samom kraju grada, gde više nema hlada, gde raste trava od cinka, gde namćorasti vetar bane, pa stane, gde ne pevaju ptice osim što krešete vrane, tamo je Ulica Nestalog Okolinka... « Jer na kraju, šta sa svim tim stvarima oko kojih se svakodnevno nerviramo ako uništimo planetu na kojoj živimo? Pitanje koje se nameće je šta svako od nas može da uradi? Pre svega razmislimo šta ćemo sa silnim farmaceutskim i medicinskim
otpadom, koristimo torbe umesto plastičnih kesa, štedimo struju,šetajmo ili vozimo bicikl kad možemo umesto da idemo autom,racionalnije koristimo hranu, koristimo manje hemijskih sredstva za održavanje higijene kuće, reciklirajmo, sadimo drveće i cveće... I kao što poručuje Doktor Sjus u pomenutoj knjizi »...ta Okolinkova reč OSIM biva mi sasvim jasna, a sa njom i čitava basna! Jer, OSIM ako se ne potrudiš sam, ostaće ovde goli kam i ništa neće biti bolje, to znam.«

Glavna i odgovorna urednica
Estela Gaković Ranisavljević