94.- avgust - septembar 2015.

Prelistajte časopis

Pročitaj broj:



IZDVAJAMO...

Vesti

U pripremi »Torlakova« vakcina protiv gripa

Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" dobio je dozvolu za proizvodnju leka koji je namenjen za klinička ispitivanja za lek Vakcina protiv gripa. Reč je o splitovanoj i inaktivisanoj vakcini. Dozvolu su odobrili Ministarstvo zdravlja i Svetska zdravstvena organizacija nakon inspekcijskog nadzora koji je obavljen tokom juna i jula 2015. godine.
Tom prilikom "Torlaku" je dodeljen i sertifikat o usaglašenosti proizvodnje leka sa smernicama Dobre proizvođačke prakse za lek Vakcina protiv gripa - piše u saopštenju Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak". Predstavnici tog instituta su istakli da je dobijanje ovih dokumenta od izuzetnog značaja za tu ustanovu. Oni očekuju da će vakcina uspešno proći klinička ispitivanja i da će potom biti dostupna našim gradanima u okviru imunizacije od sezonskog gripa. (M. St.)

Pročitajte više u štampanom izdanju...


Donesite zdravu odluku za Vaše srce

Svetski dan srca, koji se obeležava svakog 29. septembra je ustanovljen sa ciljem da informiše ljude širom sveta da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzročnici smrtnih ishoda koji odnose 17,3 miliona života svake godine.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su posledica poremećaja rada srca i krvnih sudova i obuhvataju srčana oboljenja, cerebrovaskularna oboljenja,povišen krvni pritisak (hipertenzija),periferne bolesti arterija,urodene bolesti srca itd.
Glavni uzrocnici KVB su fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje i neumerena konzumacija alkohola.
Važno je istaći da je za bolesti srca i krvnih sudova važna preventiva i pravilan dijetetskohigijenski režim,odnosno kontrolom glavnih faktora rizika za nastanak srcanih bolesti (nepravilna ishrana, pušenje,fizicka neaktivnost) može se smanjiti broj prevremenih smrtnih ishoda.
Svetska federacija za srce u okviru ovogodišnje kampanje podseća da razmislimo i donesemo zdrave odluke i pravimo izbore koji će biti bolji za zdravlje našeg srca, svuda i na svakom mestu, i kod kuće i na poslu.
Odluke za zdravo srce kod kuće
• U kući držite hranu koja je bolja za zdravlje srca (ogranicite upotrebu preradene hrane koja je bogata šecerom, soli i mastima, jedite više svežeg povrća i voća, zamenite slatkiše voćem, pripremite zdravu užinu za sve ukućane)
• Zabranite pušenje u kući (prestankom pušenja poboljšavate svoje zdravlje, ali i svih koji žive sa vama)
• Prepoznajte rizike za nastanak KVB kojima je izložena vaša porodica
• Uradite sistematski pregled kod lekara i prekontrolišite krvni pritisak, nivo šećera i masti u krvi i težinu
Odluke za zdravo srce na poslu
• Recite NE pušenju; zahtevajte da se u vašem radnom okruženju poštuje zabrana pušenja i pomozite kolegama da ostave cigarete
• Pazite šta jedete tokom radnog vremena i izbegavajte grickalice i preradenu hranu; ponesite zdravu užinu i raspitajte se o mogućnosti korišcenja menze na poslu u kojoj bi se pripremala hrana zdrava za srce
• Ubacite fizičku aktivnost kada god možete (dodite na posao pešice ili biciklom, koristite stepenice umesto lifta,tokom radnog vremena kad god možete prošetajte po kancelariji i uradite nekoliko jednostavnih vežbi istezanja)
• Smanjite stres i pokušajte da razvijete pozitivan stav prema stresnim situacijama i sve što vam se dešava doživite kao deo radnog i životnog iskustva 
• Donesite odluku da vežbate! Nikad nije kasno da počnete! Krenite lagano,vežbajte umereno desetak minuta dnevno i vremenom povećavajte dužinu trajanja aktivnosti
• Obavezno se posavetujte sa lekarom pre odluke da započnete neku fizičku aktivnost
• Aerobne aktivnosti (brzo hodanja, trčanje, plivanje, vožnja bicikla) su odlične za zdravlje srca, ali i vežbe koje jačaju mišiće i podstiču fleksibilnost
• Podstaknite i svoju decu da budu fizički aktivna.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da deca uzrasta od 5-17 godina moraju imati barem 60 minuta umerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. Vežbajte zajedno sa svojom decom.

Pročitajte više u štampanom izdanju...


Intervju
Prekomeran unos šećera uzrokuje metaboličke poremećaje
DOC. DR MILKA POPOVIĆ, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine

Koliko je unos šećera u ljudski organizam dobar i zdrav i dokle idu granice tog unosa kada je reč o ljudskom zdravlju?

- Šecer je jedan od osnovnih nutritivnih sastojaka hrane i izvor energije za organizam, neophodan za normalno funkcionisanje i za obavljanje svih aktivnosti. Za energiju je, međutim, veoma važno da bude dobro uravnotežena, odnosno da njen unos bude u saglasnosti sa potrošnjom energije. Najčešće su šećeri koji su prirodno sadržani u voću, povrću i žitaricama dovoljni da obezbede potrebnu energiju. Međutim, prosti šeceri koji se dodaju hrani prilikom kuvanja,konzumiranja ili izrade poslastica (kolači,torte, sladoledi...) i prosti šećeri koji se dodaju u industrijski prerađenu hranu predstavljaju zdravstveno nepoželjan sastojak, jer ga uglavnom ima više nego što je potrebno. Jedna od karakteristika savremenog načina ishrane je i sve učestalije konzumiranje industrijski prerađene hrane. Svaki višak unetog šećera organizam veoma efikasno se pretvara u rezervu energije, tj. masno tkivo.

Pročitajte više u štampanom izdanju...

Saveti
 
Dijetetski suplementi — trend ili potreba
Autor: MR PH. UROŠ CAKAR

Poslednjih nekoliko decenija dijetetski suplementi doživljavaju ekspanziju i danas smo svedoci pojave sve većeg broja ovih preparata. Pojavljuju se novi proizvodi koji se preporučuju kod različitih zdrastvenih stanja, ali i za očuvanje zdravlja. Oni danas zauzimaju značajno mesto u savremenom životu,a reklame za ove preparate se mogu videti kako u pisanim tako i u elektronskim medijima. Upotreba dijetetskih suplemenata može biti veoma korisna ali samo u situacijama kada je zaista neophodna.
Bez obzira na to što se posmatraju kao dodaci ishrani pre nego što se odlučite da koristite neki suplement važno je da potražite savet farmaceuta ili lekara kako bi ste bili sigurni šta, kako i koliko dugo smete da koristite.
Mel Gibson i vitamin C
Priča o dijetetskim suplementima je počela pre nešto više od dve decenije i veoma je interesantna. Sve je počelo krajem 80-ih godina prošlog veka u Sjedinjenim Americkim Državama. U Američkom kongresu je vođena rasprava o nekoliko zakona koji su se odnosili na povećanje nadležnosti Nacionalne agencije za hranu i lekove (FDA). Jedan od zakonskih akata koji se našao u raspravi 1991. godine bio je vezan za pooštravanje regulative vezane za reklamiranje i deklarisanje suplemenata. Ovakav rigorozan zakon nije išao na ruku proizvođačima koji su krenuli sa lobiranjem da se taj zakon ne izglasa, jer su smatrali da će njime FDA uništiti proizvođače dijetetskih suplemenata. Veliki broj ljudi je bio uključen u kampanju protiv ovog zakona,a među njima se našao i čuveni glumac Mel Gibson koji je snimio reklamu u kojoj teatralno on biva uhapšen, jer poseduje i koristi dijetetski suplementi sa vitaminom C.
Naravno, ovakvo stanje je bilo neprihvatljivo pa se prešlo na rešavanje problema.Tako su zajedno senator Orin Hac ispred republikanaca i Tom Harkin ispred demokrata upoznali javnost 1994.godine sa novim aktom vezanim za regulativu dijetetskih suplemenata. U originalnom nazivu ovaj zakonski dokument je poznat kao Dietary Supplement Health and Education Act (DSHEA). Ovaj zakonski akt je stupio na snagu 25. oktobra 1994. godine odobrenjem tadašnjeg predsednika Vilijama Klintona. Američki predsednik je tom prilikom izjavio da je tokom dugog niza godina napornog rada, u koji su bili uključeni proizvodaci, stručnjaci za ishranu, regulatorna tela i sami potrošaci, napravljen veliki korak unapred kojim je uspešno dovedena upotreba dijetetskih suplemenata pod zakonsko okrilje.

POSAVETUJTE SE SA FARMACEUTOM
Pre nego što se odlučite da li da koristite odredeni dijetetski preparat obavezno se posavetujte sa lekarom ili farmaceutom. Farmaceuti u apotekama poznaju dejstvo dijetetskih preparata i lekova, te njihove međusobne interakcije i neželjena dejstva, tako da mogu pružiti važne informacije prilikom izbora odgovarajuceg preparata. Prilikom savetovanja sa farmaceutom imajte na umu sledeće:
• Obavestite farmaceuta o svim dijetetskim preparatima koje trenutno koristite (dešava se da odredeni preparati imaju sličan sastav pa je moguće da dođe do prekoračenja doze odredenog suplementa)
• Obavezno recite koje lekove koristite (moguće je dejstvo između odredenih lekova i dijetetskih suplementa pri čemu se može pojačati ili umanjiti efekat terapije, a može doći i do neželjenih reakcija)
• Informišite farmaceuta o vašem zdravstvenom stanju, pogotovo ukoliko bolujete od neke hronične ili akutne bolesti

Pročitajte više u štampanom izdanju...


Značaj prevencije u pulmologiji
Autor: PRIM. DR SC. MED. BRANISLAV GVOZDENOVIC
SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE - PULMOLOG

Duvanski dim

Pušenje cigareta je jedan od najčešćih i najozloglašenijih štetnih faktora koji dovodi do velikog broja posledica u smislu nastanka različitih oboljenja ili stanja.To je, takođe, najznačajniji uzrok oboljenja koja se mogu prevenirati, kao i prerane smrtnosti. Zvanično je pušenje od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) svrstano u bolesti zavisnosti. Dim cigareta predstavlja inflamatorni (utice na stvaranje dugotrajnih zapaljenskim procesa sluzokože) i karcinogeni stimulus.
Oko 45% ljudi u našoj zemlji puši.Ovo je zaista poražavajući podatak kada se ima u vidu veliki štetni uticaj pušenja,i to kako aktivnog, tako i pasivnog (tzv. ‘second hand’ pušenje). Dugoročni cilj u pogledu pušenja u našoj zemlji tokom narednih 10 do 15 godina je da ovaj broj svedemo na oko 20%.Pasivni pušaci su, takođe, ugroženi.To su sve one osobe koje se nalaze u neposrednoj okolini pušaca, bilo u kući ili na poslu. Bez obzira što ne puše cigarete, svakodnevnim udisanjem vazduha u kome se nalaze sastojci duvanskog dima odnosno istovetne toksične materije kao i kada se duvanski dim direktno udiše, ove osobe su, takođe, pod povećanim rizikom da (prevremeno) dobiju veliki broj oboljenja, čak i onih najtežih.To je upravo i objašnjenje za činjenicu da supružnici koji ne puše, a koji žive sa pušacima imaju čak za 24% veći rizik da dobiju karcinom pluća od onih koji žive u nepušačkom okruženju. Prema jednom nedavnom ispitivanju, usled pasivnog pušenja u Velikoj Britaniji dnevno umire oko 30 osoba.
Dim cigareta sadrži više od četiri hiljade različitih hemijskih jedinjenja.Većina njih je štetna po zdravlje i može da prouzrokuje kako karcinom, tako i druge bolesti pluća, ali i drugih organa. Brojne studije, takođe, pokazuju da deca roditelja koji puše češce pate od nazeba,gripa i infekcija uva u odnosu na decu roditelja koji ne puše. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da ukoliko roditelji puše,veća je verovatnoca da će i njihova deca početi da puše! Dovoljno je da u porodici postoji samo jedan pušač i da se svi ostali članovi (ukucani) svrstaju u kategoriju pasivnih pušača. Sada postoji poseban jednostavan laboratorijski test koji može pouzdano da otkrije koliko je osoba izlagana duvanskom dimu, bez obzira
na to da li je aktivan ili pasivan pušač (bilo kog tipa). Iz mokraće ili krvi analizira se koncentracija tzv. kotinina - razgradnog produkta nikotina.

Pročitajte više u štampanom izdanju...