241.- jun 2015.

Prelistajte izdanje

Oblačno sa mogućnošću oluje

Naslov kao da je najava vremenske prognoze, ali mogao bi se simbolično primeniti na stanje u srpskom zdravstvu danas. Mala novčana izdvajanja, sve stariji medicinski kadar, odlazak mladih kolega,duge liste čekanja na usluge i intervencije, nedostatak adekvatne informatizacije zdravstvenog sistema, neusklađene cene lekova sa realnim deviznim kursom, suviše glomazna administracija, nedostatak inovativnih lekova, nelikvidnost pojedinih zdravstvenih ustanova, apotekarski sektor pred urušavanjem, zastareo zakon o zdravstvenom osiguranja i nejednakost privatnog i državnog zdravstvenog sektora samo su neki od problema našeg zdravstva o kojima je bilo reči na nedavno održanom Forumu „Zdravstvo i farmacija"koji je organizovao NIP „Nedeljnik", a na stranama koje slede možete pročitati opširniji izveštaj sa pomenutog Foruma. Reklo bi se da ovako sivo, tmurno i oblačno vreme nad srpskim zdravstvom traje već duže i da se neki od problema nagomilavaju već godinama.
Svi se slažu da problem postoji i u teoriji se svi slažu da je potrebno unapređenje i da se do njega može doći razgovorom i saradnjom svih uključenih u zdravstveni sistem. Svakako je pozitivno što se o ovoj temi razgovaralo i što su najavljene neke pozitivne izmene, ali mi se čini kao da svi polako gube nadu da će uopšte doći do razvedravanja.
Mislim da je jedan od problema nedostatak dobre strategije ili barem adekvatnog sprovođenja iste. Imati strategiju i plan, uz pretpostavku da svi želimo dobro, znači imati pozitivnu viziju i maštu
kako bi trebalo da izgleda to bolje. Pomalo paradoksalno, ali mi moramo izlečiti sopstveni zdravstveni sistem i niko drugi to ne može uraditi umesto nas. Zdravstveni sistem su ljudi, a pružanje zdravstvene usluge se pre svega zasniva na znanju i veštinama ljudi,lekara, farmaceuta i medicinskih tehničara, bez kojih nema celog sistema. Neke od posledica siromaštva, u koje Srbija sve dublje gazi, su nezadovoljstvo i depresija, koje ne zaobilaze ni zdravstvene radnike. U teškim vremenima za našu struku moramo imati hrabrosti i volje za promenama i želju za učenjem i unapređenjem. Iako je svet u kome živimo prožet novcem i voljom za moći, iako zvuči neverovatno, da bi opstali nesmemo se voditi pomenutim „idealima".Ključna pitanja koje svako od nas mora sebi postaviti su „Zašto radim ovaj posao?" i „Da li me posao koji radim čini srećnim?"ili „Da li bih radio/la ovaj posao i bez novčane nadoknade?". Jedna od vrlina koja je krasila lekare, farmaceute i medicinske tehničare kroz vekove je visok nivo empatije i saosećanja sa drugima koji su vrlo često bez novčane nadoknade lečili bolesne. Ceo zdravstveni sistem mora u prvi plan staviti pacijenta i dobrobit zdravlja stanovništva,
na pojedinačnom nivou svako od nas se mora boriti da lekari i farmaceuti budu sinonim za vrlinu, znanje i saosećanje, a nagrada za rad i trud će doći. A kroz strukovna Udruženja, Komoru i kompanije
u kojima radimo moramo biti proaktivni, a ne reaktivni, i boriti se za svoja prava sa nadom da će za srpsko zdravstvo uskoro početi da važi izreka da posle kiše dođe sunce.

Glavna i odgovorna urednica
Estela Gaković Ranisavljević